IKT industrija mala i nedovoljno specijalizovana
Razvoj informaciono-telekomunikacionog sektora u velikoj mjeri zavisi od dostupnosti kvalifikovanih stručnjaka i nivoa potražnje za naprednim digitalnim uslugama, koja dolazi iz svih segmenata ekonomije i državne uprave.
Prema podacima iz centralnog registra privrednih subjekata (maj 2024. godine), sa šifrom djelatnosti koje pripadaju IKT sektoru registrovano je 3.965 kompanije. No, trend otvaranja IKT preduzeća u fazi je opadanja, tako je u 2023. godini registrovano 715 kompanija, a do maja 2024. godine registrovano je 194 kompanije.
Udio IKT industrije u cjelokupnoj privredi Crne Gore, u odnosu na broj kompanija, je osam odsto, broj zaposlenih pet odsto, prihodi četiri odsto, a zarade tri odsto, saopštila je na kraju godine Privredna komora Crne Gore.
Ukupan prihod sektora iznosio je 705 miliona eura, što iznosi međugodišnji rast od 26,5 odsto. Dobit je za 13 odsto povećana i iznosi 87,3 miliona eura, a bruto zarada koju u ostvarili zaposleni u IKT sektoru iznosi 149,3 miliona eura.
Dominantne aktivnosti u ICT sektoru obavljaju se u okviru podsektora telekomunikacija i podsektora kompjuterskog programiranja, konsultantskih i drugih srodnih djelatnosti kako po prihodu, tako i po broju zaposlenih radnika. U prethodnih deset godina prisutan trend značajnih investicija u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga, te su u tom periodu operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori investirali više od 730 miliona eura.
Pravac razvoja
Crnogorska IKT industrija ima značajan potencijal, ali se suočava i s određenim izazovima. Naša zemlja je u posljednjih godina značajno uložila u unapređenje svoje digitalne infrastrukture, što uključuje brzi internet, širenje 4G i 5G mreža, te poboljšanje pristupačnosti interneta. To čini zemlju atraktivnom za digitalne poslove. Iako manja, crnogorska radna snaga je obrazovana i dobro pripremljena za IKT sektor, s relativno velikim brojem diplomiranih inženjera računarstva i elektronike, kao i IT stručnjaka. Obrazovne institucije u Crnoj Gori, poput Univerziteta Crne Gore, nude solidne IT programe.
Postoji sve veći broj start-up preduzetnika u industriji, što pokazuje da tržište prepoznaje inovacije i nove poslovne modele u oblasti tehnologije. Podrška kroz inkubatore i akceleratore kao što je „Tehnopolis“ ili organizacija „Start-up Crna Gora“ pomažu mladim preduzetnicima.
Ipak, uprkos povoljnim uvjetima za poslovanje, crnogorska IKT industrija se još uvijek suočava s nedostatkom velikih investicija. A pomenuta kvalitetna radna snaga pod stalnom je prijetnjom da će otići za boljim uslovima i višim platama.
Dodatno, domaće tržište nije u potpunosti specijalizovano u naprednim tehnologijama poput vještačke inteligencije, big data analize, ili u razvoju blockchain rješenja. Čitav sektor se uglavnom fokusira na outsourcing i usluge vezane za web dizajn i razvoj softverskih rješenja. Crna Gora, kao manja tržišna ekonomija, nema dovoljan broj velikih domaćih preduzeća koja bi bila potrošači naprednih IT usluga. To znači da je veliki broj crnogorskih IT firmi orijentisan na izvoz, što može predstavljati izazov s obzirom na konkurenciju na globalnom tržištu.
Iako postoje pozitivne promjene u zakonodavstvu, Crna Gora još uvijek ima određene regulatorne izazove koji mogu usporiti brži razvoj industrije. Potrebna su dodatna poboljšanja u oblasti zaštite podataka i privatnosti korisnika, kao i u pitanjima povezanosti sa međunarodnim standardima.
“Razvoj IKT sektora u velikoj mjeri zavisi od primjene savremenih tehnologija i eServisa. Uvođenje novih identifikacionih dokumenata, koji će omogućiti širu dostupnost elektronskih servisa, značajno će doprinijeti povećanju upotrebe i potražnje za novim eServisima i aplikacijama. To će postati ključni pokretač daljeg razvoja industrije. Međutim, odsustvo pouzdanih platnih procesora predstavlja ozbiljnu prepreku za rast IT sektora, kao i za razvoj e-trgovine i internacionalizaciju drugih privrednih grana kroz online prodaju roba i usluga. Trenutno, platne transakcije između Crne Gore i drugih zemalja mogući su samo u jednom smjeru, što otežava poslovanje na međunarodnom nivou. Nepostojanje globalno priznatih platnih procesora u Crnoj Gori može se tumačiti kao znak ograničenog povjerenja u institucije sistema, što dodatno otežava privlačenje stranih klijenata i investitora”, zaključuje u svojoj analizi PK CG.
M.M.