Kako gastronomski turizam potiče lokalnu proizvodnju?
U vrijeme kada se hrana u velikoj mjeri obrađuje i industrijski obrađuje, dostupnost namirnica proizvedenih na tradicionalan način čini te proizvode ekskluzivnim artiklima i po cijeni i po kvalitetu.
Gastronomski turizam, poznat i kao kulinarski turizam, postaje sve popularniji širom svijeta. Globalno tržište kulinarskog turizma dostiglo je vrijednost od 946,4 milijarde dolara u 2023. godini, a očekuje se da će dostići 3,515,1 milijardu dolara do 2032. godine, uz CAGR od 15,2 posto.
Ovaj oblik turizma ne samo da promoviše razumijevanje između različitih kultura, već doprinosi i očuvanju kulturnog nasljeđa i stvara mogućnosti zapošljavanja, posebno u ruralnim područjima. Turisti su sve više zainteresirani za autentična gastronomska iskustva, uključujući posjete lokalnim tržnicama, sudjelovanje u kulinarskim radionicama i degustacije tradicionalnih jela.
Crna Gora prepoznaje značaj gastronomskog turizma kao dijela svoje turističke ponude i ulaže u njegov razvoj kroz različite programe i strategije. Vlada Crne Gore usvojila je Program podsticanja direktnih investicija u turizmu i ugostiteljstvu za 2023. Ovaj program uključuje unapređenje infrastrukture i kvaliteta usluga u ugostiteljstvu, što uključuje i gastronomski turizam.
Ovaj vid turizma predstavlja jedan od načina za podsticanje poljoprivredne proizvodnje, posebno u ruralnim sredinama, i njihovo integraciju sa turizmom, kao najrazvijenijom grani privrede u Crnoj Gori. Jednom riječju spojite sjever i jug.
Ekskluzivni ukusi Crne Gore
Gastronomski turizam je i način promocije poljoprivrednih proizvoda koji se u Crnoj Gori još uvijek pripremaju na tradicionalan način, a koji se zbog posebnih klimatskih uslova odlikuju kvalitetom i specifičnim ukusom.
Među takvim proizvodima na prvom mjestu treba spomenuti njegušku pršutu. Godišnja proizvodnja njeguške pršute varira, ali se procjenjuje da se godišnje proizvede oko 300 tona. Ova poslastica poznata je po posebnom ukusu i tradicionalnom načinu pripreme, što je čini jednim od najcjenjenijih proizvoda Crne Gore.
Proizvodi se u selu Njeguši koje se nalazi na planini Lovćen. Specifična klima ovog kraja, sa spojem morskog i planinskog vazduha, daje pršuti prepoznatljiv ukus, čemu doprinosi i sušenje u dimu bukovog drveta i dugotrajno sazrijevanje. Ovaj proces može trajati do godinu dana. Njeguški pršut je zaštićen kao nacionalni specijalitet sa geografskom oznakom, što garantuje autentičnost i kvalitet proizvoda.
Na drugom mjestu je proizvodnja proizvoda od kozjeg i ovčijeg mlijeka, prvenstveno sira. Prirodni uslovi, posebno u sjevernom dijelu, idealni su za uzgoj ovaca i koza, zbog čega postoji dugogodišnja tradicija proizvodnje ovčijeg i kozjeg mlijeka, što uključuje i proizvodnju sira i drugih mliječnih proizvoda.
Globalno tržište proizvoda od kozjeg mlijeka, uključujući sir, jogurt i mlijeko, procjenjuje se na 12,45 milijardi dolara u 2022. i očekuje se da će rasti po godišnjoj stopi od 4,7 posto do 2030. godine.
Ovi faktori ukazuju da Crna Gora ima dobre preduslove za razvoj ovog sektora.
Crna Gora je poznata i po odličnim vinima, a neka od njih su svjetski poznata i nagrađivana, poput brojnih vrsta vina vinarije Plantaže ili vinarije Savina.
Činjenica je da su prirodni resursi Crne Gore nedovoljno iskorišćeni i da zbog klime koja ide od mediteranske do dinarske i planinske ima šta da ponudi – i proizvode i destinacije koje bi bile interesantne turistima, ali i da podstakne poljoprivrednu proizvodnju i otvorite put namirnicama koje mogu stati rame uz rame sa ekskluzivnim proizvodima iz te kategorije u svijetu.
M. V. A.