Kako spriječiti ugostitelje da odustanu od zvjezdica?

Veći PDV na hotelijerstvo ugrožava konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije

Crna Gora ima 36.328 registrovanih turističkih objekata, podaci su iz registra Ministarstva turizma i ugostiteljstva. Najviše ih je u Budvi (8.971), Podgorici (4.559) i Herceg Novom (4.125). Ove brojke su važne jer pokazuju koliki je uticaj turizma na lokalnu ekonomiju i privredu. Ugostiteljski i turistički sektor su neraskidivo povezani, pa ovogodišnje drastično povećanje poreza predstavlja udarac za obe strane. Hotelijeri zato mijenjaju strategije poslovanja i zabrinuti su da to neće donijeti ništa dobro – ni sektoru, a ni budžetu.

Od 1. januara 2025. godine stopa poreza za hotelski smještaj je duplirana, odnosno podignuta sa sedam na 15 odsto. Taj iznos je među najvišim u regionu, ali i u Evropi. Cilj ovih, kao i većine poreskih promjena, bio je veći budžetski priliv. Ipak, situacija posle više od pola godine pokazuje da je ulog prevelik, smatraju domaći ugostitelji, jer to povlači lančanu reakciju poskupljenja usluga i negativnu recenziju gostiju. Iako zvanični podaci pokazuju da je ovog ljeta broj turista u svim vrstama smještaja porastao za 4,28 odsto u odnosu na prošlogodišnju statistiku, upitno je da li će se taj trend nastaviti.

Atraktivnost Crne Gore kao turističke destinacije na testu je zbog taksi i poreskih nameta jer sve veći broj ugostiteljskih objekata mijenja svoju kategoriju, odnosno smanjuje kapacitet ili prelazi u privatan smještaj, kako bi osigurali nastavak poslovanja u novim tržišnim uslovima.

(Re)kategorizacija

Šta to znači? Kategorizacija objekata je obavezna prema važećem Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu i odluku o kategoriji donosi Komisija na osnovu raznih kriterijuma. Razlikuju se primarni i komplementarni ugostiteljski objekti za pružanje usluga smještaja. Dalje se dele po raznim kriterijumima. U zavisnosti od uređenja, opreme i održavanja objekata, vrste i kvaliteta usluga i sličnih zahtjeva, vrši se dodjeljivanje zvjezdica. Kao što je poznato, jedna zvjezdica označava najpristupačniji smještaj, dok čuvenih pet zvjezdica znači čist luksuz.

Od 2019. do 2025. godine povećan je broj visoko rangiranih hotela u Crnoj Gori. Zvanični podaci pokazuju da su tada hoteli najvišeg ranga stvarali rast prihoda, ali to ne znači da poreski izazovi i njima ne kucaju na vrata. Prema nekim navodima, približno 20 hotela je promijenilo kategoriju, odnosno prešlo iz višeg u niži rang, iz hotelskog u privatan smještaj upravo zbog povećanog PDV-a. Tu se, dakle, otvara pitanje opstanka ugostiteljskih objekata u uslovima visokih poreskih obaveza.

Ako se uzme u obzir podatak da turizam čini 30 odsto BDP-a Crne Gore, jasno je da je to jedna od najvažnijih grana privrede. Zato je opravdana zabrinutost predstavnika ovog sektora da bi mnogi mogli da odustanu od bavljenja ovim poslom, što bi, u krajnjoj liniji, izazvalo poremećaj „tržišne ravnoteže“ na ovom dijelu Jadrana. To bi, takođe, pogodovalo razvoju neregistrovanog i nekategorizovanog smještaja – vikend naselja, vila i kuća – i sive ekonomije. Crna Gora je, prema podacima iz marta 2025, samo zbog neregistrovanog privatnog smještaja izgubila oko 86 miliona eura, navodi RSE.

Nikola Pejović, predsjednik Udruženja hotela Crne Gore – MHA, rekao je za Moju djelatnost da će se posljedice vidjeti tek za oko godinu dana, kada se zatvori veći broj ugostiteljskih objekata.

Sanja Marković, sekretarka OU turizma i ugostiteljstva pri Privrednoj komori Crne Gore, kaže da preregistracija još nije alarmantna i da se konkretna statistika tek očekuje.

– Iako je nakon povećanja stope PDV-a na smještaj od strane turističkih privrednika bilo najava da će preregistrovati svoje objekte za kolektivni smještaj, u ovom periodu nisu zabilježeni zvanični pokazatelji o smanjenju broja hotela i njihova preregistracija u privatan smještaj. Dobra popunjenost smještajnih kapaciteta za glavnu sezonu ne znači i dobre poslovne rezultate uz rast poreskog opterećenja, upitnu potrošnju turista i stopu inflacije. Konkretniji podatak imaćemo na kraju godine kada se sumiraju postignuti rezultati – kaže naša sagovornica.

Ona smatra da gorepomenuti razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta i povećanje udjela hotela u ukupnim kapacitetima predstavlja osnovni cilj koji će povećati kvalitet turističke ponude.

Prema podacima Ministarstva turizma, kako kaže, u Crnoj Gori je kategorizovano 517 ugostiteljskih objekata za kolektivni smještaj – hoteli i sličan smještaj, od toga: 39 hotela (7,5 odsto) sa 5 zvjezdica, 235 hotela (45,5 odsto) sa 4 zvjezdice, 180 hotela (34,8 odsto) sa 3 zvjezdice, 55 hotela (10,6 odsto) sa 2 zvjezdice i osam hotela (1,6 odsto) sa jednom zvjezdicom.

Ako posmatramo hotele po kategorijama u periodu od 2019. do 2025, evidentan je rast broja visokokvalitetnih hotela, i to: kod hotela sa 5 zvjezdica rast od 56 odsto, a sa 4 zvjezdice rast od 31 odsto. Učešće hotela sa četiri i pet zvjezdica u ukupnom broju hotela u 2025. godini iznosi 53 odsto. Ukupan rast broja hotela u odnosu na 2019. iznosi 14,6 odsto (66 hotela).

Ako posmatramo broj ležajeva po kategorijama evidentan je rast u visokokvalitetnim hotelima: sa 5 zvjezdica više ležajeva za 69 odsto i sa 4 zvjezdice za 31 odsto. Učešće ležajeva u hotelima sa četiri i pet zvjezdica u ukupnom broju ležajeva u 2025. iznosi 65,1 odsto. Ukupan rast broja ležajeva iznosi 16,7 odsto.

Pored ovih podataka koje je podijelila sa nama, Sanja Marković ističe da je stopa popunjenosti ključni pokazatelj uspješnosti unutar hotelskog sektora „budući da predstavlja odnos zauzetih i ukupnih jedinica za iznajmljivanje i ukazuje na visoku sezonalnost i masovni ljetnji turizam po višim cijenama, ali sa nižom zaradom – jer su troškovi poslovanja veći“.

Hoteli u Crnoj Gori su u periodu januar-jul 2025. godine ostvarili iskorišćenost od 40,5 odsto (manje za 1,11 odsto u odnosu na isti period 2024). Stopa se kreće u rasponu od 17,3 odsto u januaru do 78,7 odsto u julu, što ukazuje na visoku sezonalnost. Prema dostupnim podacima Eurostata, prosječna stopa zauzetosti hotela u periodu januar-jul 2025. godine u Španiji iznosi 60,3 odsto, u Italiji 54,5 odsto, u Hrvatskoj 49,7 odsto – precizira.

Ugrožena konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije

Marković ipak napominje da privredni subjekti iz sektora turizma ukazuju na izazov koji imaju u svom poslovanju upravo zbog opterećenja u vidu povećanja stope PDV-a na usluge smještaja.

To nepovoljno utiče na konkurentnost crnogorske ponude, posebno imajući u vidu konkurenciju u regionu kod koje su ove stope znatno niže. Ako pogledamo nama konkurentne mediteranske zemlje EU, ta druga snižena stopa PDV-a koja se primjenjuje na usluge u turizmu (smještaj i ugostiteljstvo) kreće se u rasponu od devet odsto na Kipru, preko 10 odsto u Italiji i Španiji, do 13 odsto u Hrvatskoj i Grčkoj. U regionu se stope PDV-a na smještaj kreću oko pet odsto u Sjevernoj Makedoniji i šest odsto u Albaniji. Bilo da posmatramo mediteranske zemlje EU ili turistički sve popularniju Albaniju, primećujemo da je stopa PDV-a u Crnoj Gori od 15 odsto daleko najveća, što značajno utiče na konkurentnost našeg turizma.

U nepovoljnom poslovnom ambijentu, dodaje sekretarka OU turizma i ugostiteljstva pri Privrednoj komori Crne Gore, sa visokim nabavnim cijenama prehrambenih proizvoda, a sa druge strane povećanom stopom PDV-a na smještaj, ugostitelji i hotelijeri u Crnoj Gori otežano kreiraju konkurentne cijene prema krajnjem gostu.

– Povećanje poreskih opterećenja ne vodi nužno povećanju prihoda od poreza, već smanjenju naplate i povećavanju sive zone. Povećati za 114 odsto cijenu bilo kojeg proizvoda je veoma rizičan potez, naročito ako se zna da turistički proizvod spada u cenovno osjetljive, koje je potrebno dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja – objašnjava naša sagovornica.

Primjeri drugih država koje su povećavale PDV stope pokazuju, kako kaže Marković, da nakon povećanja poreza dolazi i do povećanja poreske evazije i sive ekonomije (najviše u sektoru smještaja i ugostiteljstva).

Turistička privreda je na sjednicama Odbora turizma i ugostiteljstva inicirala Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost, na način da se propiše nova, pažljivo izbalansirana i konkurentna snižena stopa PDV-a na usluge u smještaju i ugostiteljstvu za sve objekte – kaže nam ona.

Sektor turizma i dalje opterećuju brojni izazovi i ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru.

Sanja Marković smatra da Crna Gora mora uvesti strateški pristup razvoju turizma, sa fokusom na održivost, jednostavnije procedure registracije, partnerski odnos između države i privrede i sistemsko rješavanje višegodišnjih problema. U suprotnom, crnogorski turizam bi mogao izgubiti trku sa konkurencijom, a to bi moglo nanijeti dugoročnu štetu ekonomiji zemlje.

Turistička sezona 2025. u znaku sjevera

Prema posljednjim preliminarnim podacima Monstata, tokom osam mjeseci tekuće godine u kolektivnom smještaju je ostvareno 1.091.807 dolazaka, što je za četiri odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine, kaže ona i dodaje da u posmatranom periodu broj ostvarenih noćenja iznosi 3.935.261, što predstavlja pad od jedan odsto u odnosu na uporedni period 2024.

U istom periodu u ukupnom smještaju (kolektivni i individualni) ostvareno je 2.102.378 dolazaka turista, što je za četiri odsto više u odnosu na 2024, koji su ostvarili 11.829.659 noćenja – za tri odsto manje.

Ove godine je, kako kaže, ostvaren rast noćenja u planinskim mestima u kolektivnom smještaju za 14 odsto, što ako dodamo i podatak da je za prvih osam mjeseci u nacionalnim parkovima broj posjetilaca veći za 32 odsto i prihoda za 30 odsto, daje zaključak da je sve veće interesovanje turista za sjeverni region i zaštićena područja Crne Gore.

Pitali smo našu sagovornicu i šta to znači za ekonomiju i budžet?

– Privredni doprinos djelatnosti smještaja i ugostiteljstva ostvaruje se kao uticaj na ekonomski output, doprinos bruto domaćem proizvodu (preko bruto dodate vrijednosti i kroz investicije), te putem doprinosa zapošljavanju. Učešće prihoda od turizma u BDP-u Crne Gore se kreće do 30 odsto. Prema podacima CBCG i MMF-a, procijenjeni prihodi od turizma za I i II kvartal 2025. godine iznose 427.630.000 eura i beleže pad od 1,6 odsto u odnosu na isti period 2024. Turizam u Crnoj Gori je i dalje izrazito sezonalna djelatnost, budući da se tokom samo tri ljetnja mjeseca (jun, jul i avgust) ostvari dvije trećine prihoda – kaže Sanja Marković i dodaje da postsezona ipak beleži dobre rezultate, tako da „ocjenu uspješnosti možemo dati kada sagledamo sve dostupne kvantitativne i kvalitativne pokazatelje“.

Prema njenim riječima, uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlačnosti destinacije tokom čitave godine.

Jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma jeste koncentracija na relativno kratak period godine. Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cele godine i koja ima šta da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Celovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone, uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjevernom regionu. U mnogim evropskim zemljama planinski turizam i zimski sportovi su među najpopularnijim vidovima zimskih aktivnosti, što se posebno odnosi na skijanje. Broj planinskih centara je u stalnom porastu, uz sve veću tehničku opremljenost.

Povezati primorje i zaleđe, povećati broj luks-hotela

Nije izostalo ni pitanje kako riješiti izazove u crnogorskom turizmu. Izazovi koji opterećuju poslovanje u turizmu mogu se riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija.

– Privredna komora Crne Gore će i u narednom periodu nastaviti da se, u saradnji sa nadležnim institucijama, bavi ovom važnom temom u cilju razvoja celogodišnjeg turizma. Savremeni razvoj turizma karakteriše razvoj posebnih oblika turizma, koji su značajni za generisanje zaposlenosti, povećanje standarda stanovništva i uravnotežavanje regionalnog razvoja – dodaje naša sagovornica.

Ona kaže da je vizija da Crna Gora postane celogodišnja turistička destinacija.

– U stvaranju kompleksne turističke ponude potrebno je povezati primorje i zaleđe, produžiti sezonu, čime bi i sjever dobio dodatan razvojni impuls. Istovremeno, potrebni su dodatni hotelski objekti visoke kategorije, koji generišu najveće ekonomske efekte za BDP, zaposlenost, prihode države i produženje sezone. Turizam je vrlo osjetljiva grana privrede koja stoji na kraju lanca uzročno-posljedičnih veza u svim sferama društva, te ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati. Privrednom sektoru, koji ostvaruje skoro jednu trećinu BDP-a u Crnoj Gori i sa najvećim razvojnim potencijalom u državi, potrebno je da se osiguraju uslovi za konkurentnost, čime se osigurava dalji ekonomski rast, ne samo turizma već i povezanih djelatnosti – poentira naša sagovornica.

N.M.