Licitiranje sa brojem gostiju obilježilo ljetnju turističku sezonu u Crnoj Gori

Veći broj posjetilaca u hotelima, privatni smještaj posustao i u regionu

Turistička sezona u Crnoj Gori ove godine može se posmatrati iz dva ugla. Ako je suditi prema zvaničnim podacima i izjavama, ona je uspješna, i broj turista je zabilježio rast u odnosu na prošlu godinu. Ako je suditi prema riječima posjetilaca, primijetili su manji broj gostiju, jer oni koji redovno posjećuju ovu destinaciju smatraju da je broj ljudi na plaži bio prilično manji ove u odnosu na prošlu godinu, što bi mogao da bude reper za procjenu posjete, ali se mora uzeti sa izvesnom dozom rezerve.

Uprkos brojnim izazovima, statistički podaci za prvih sedam mjeseci ove godine pokazali su rast broja turista u Crnoj Gori u svim vidovima smještaja od 4,28 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.

– U odnosu na rekordnu 2019. godinu bilo je 14 odsto više posjetilaca, dok je broj noćenja bio 16 odsto veći, što jasno pokazuje da je ova sezona bila veoma uspješna – rekla je Kordić za TV Prva, prenijela je agencija Mina.

U strukturi stranih gostiju najviše noćenja u svim vidovima smještaja ostvarili su turisti iz Srbije, Rusije i Bosne i Hercegovine, ali je primjetan i značajan rast broja gostiju sa udaljenih tržišta poput Kine 49,42 odsto, Azerbejdžana 77,97 odsto ili Izraela za 47,1 odsto.

S druge strane, agencija Mina je prenijela podatke koje je saopštio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, i prema njima „u periodu od januara do jula u Crnoj Gori ukupan broj noćenja 370.000 manji nego za istih sedam mjeseci prošle godine“, on je takođe dodao da Crna Gora gubi turiste i prihode (i da domaći turisti sve više idu u Albaniju). Iz Nacionalne organizacije Crne Gore nismo dobili komentar na tvrdnje poslanika Milovića.

Podatak koji takođe ne ide u korist crnogorskom turizmu je i pad turističkog prometa u 2024. godini u odnosu na godinu ranije. Prema podacima iz marta ove godine, Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. Ova cifra predstavlja ukupan iznos novca za koji se procjenjuje da su ga turisti potrošili u Crnoj Gori, ali prihod glavne ekonomske grane ne može ni izbliza da pokrije trgovinski deficit (razliku između uvoza i izvoza) koji je lani iznosio 3,4 milijardi eura i povećan je za 8,6 odsto ili skoro 300 miliona, prenijela je eKapija.

Budva ne posustaje, beleži pozitivne rezultate

Jedna od najposećenijih destinacija na crnogorskom primorju je Budva, te iz Turističke organizacije opštine Budva kažu za Moju djelatnost da uprkos promjenama u ponašanju putnika, geopolitičkim neizvjesnostima i brojnim internim faktorima koji su usporavali intenzitet sezone, ljetnju turističku sezonu mogu smatrati zadovoljavajućom.

U prilog tome govore statistički podaci koji za prvih sedam mjeseci ukazuju na porast broja dolazaka za pet odsto u hotelskom smještaju. Do izvjesnog pada posjećenosti je došlo u privatnom smještaju, ali na bazi statistike nacionalnih organizacija, gotovo u svim ljetovalištima u regionu došlo je do pada posjećenosti u odnosu na 2024. godinu. Prema trenutnom stanju i najavama privrede, u Budvi se očekuje nastavak sezone koja će ove godine duže trajati. Jesen u Budvi obilovaće sunčanim danima i toplim morem, a turiste očekuju povoljnije cijene u hotelima i individualnom smještaju, kao i bogat kalendar manifestacija lokalnog karaktera.

I u Budvu najviše turista dolazi iz Srbije, Njemačke, Izraela, Ujedinjenog Kraljevstva, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regiona i Evrope, i oni najčešće koriste hotelski smještaj. Gostiju iz Srbije takođe ima i u privatnom smještaju, ali i turista iz Bosne i Hercegovine, Ruske Federacije, Ukrajine, Turske, Izraela, a smjenjuju se povremeno i zemlje Zapadne Evrope i Balkana.

Prema preliminarnom podatku Uprave za statistiku – Monstat, u kolektivnom smještaju, za sedam mjeseci, evidentirano je 339.143 dolazaka i 1.277.888 noćenja gostiju. Upoređujući sa istim periodom prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za pet odsto, dok je u noćenjima zabilježen pad od jedan odsto. Učešće opštine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori, u kolektivnom smještaju, za period januar-jul iznosi 40 odsto u dolascima i 44 odsto u noćenjima. Svakako treba imati u vidu i da se, iz godine u godinu, broj smještajnih kapaciteta uvećava. Na osnovu ovih rezultata teško se može izvući zaključak da je prisutan pad zainteresovanosti za Budvu kao destinaciju. Shodno novokreiranim putničkim navikama, koje diktiraju brojni globalni faktori, turisti se odlučuju na dolazak, ali uz kraća zadržavanja – navode iz TO Budva.

Menjaju se i navike, odnosno želje turista, te je tako Crna Gora proteklih godina dobila novog konkurenta – Albaniju. Ova zemlja beleži sve veći broj turista, ali i čini trku za privlačenjem gostiju zanimljivijom.

Analizirajući susjednu Albaniju, iz ugla konkurenta kada je turizam u pitanju, uspjeh i prosperitet bilo koje destinacije definiše se kao konkurentska prednost koja podstiče ostale učesnike na zdravu utakmicu. U skladu sa tim, njen uspjeh kao destinacije treba doživjeti kao izazov u razmišljanju kako unaprijediti turistički proizvod i kreirati jači brend. Uprkos činjenici da je ove godine buking prema brojnim ljetnjim destinacijama u padu, potrebno je imati u vidu i da je Albanija trenutno avio najpristupačnija destinacija na Balkanu. Informacija koju su albanski mediji takođe pustili u javnost jeste da, iako je albanski turistički sektor zabilježio blagi porast stranih posjetilaca tokom prve polovine 2025. godine, on se ne odnosi na priobalne destinacije – smatraju iz TO Budva.

Inflacija poremetila planove turističkih radnika

Ove godine je letovanje bilo skuplje, ne samo u Crnoj Gori, već na skoro svim destinacijama u regionu, ali i Evropi i svijetu. Rast cijena nije zaobišao ni sektor turizma, te su odmori na nekoj od ljetnjih turističkih destinacija bili viši u rasponu od 10 do 20 odsto. Inflacija je poremetila planove turističkih radnika, ali i onih koji su željeli da par dana provedu na moru, ali im to nije uspjelo zbog većih izdataka. Iz TO Budva navode da cijene u Budvi nisu mnogo drugačije nego u bilo kojoj drugoj ljetnoj destinaciji koja nudi zavidan sadržaj turistima.

Primjera radi, u hotelima sa 5* tokom septembra i oktobra cijena noćenja u dvokrevetnoj sobi sa uključenim doručkom može se naći već od 118 eura, a ide sve do 617 eura; u hotelima sa 4* od 85 do 162 eura, dok se u hotelima sa 3* cijene kreću od 60 do 104 eura. Cijene u privatnom smještaju se za dvokrevetnu sobu kreću od 20 do 40 eura, u zavisnosti od lokacije, za apartman 2+2 od 30 do 60 eura itd. Budva kao destinacija nudi usluge različitog stepena kvaliteta i luksuza, pa su u skladu sa tim formirane i cijene. U svakom slučaju, turisti sami, u skladu sa svojim kupovnim mogućnostima i stilom života, biraju vrstu usluge. Standardizacija kvaliteta usluge je aspekt na kojem će u narednom periodu biti fokus, kako do značajnih varijacija u odnosu cijena – kvalitet ne bi bilo – kažu naši sagovornici.

Iz TO Budva dodaju da su spremni na izazove koje donosi konkurencija, nova sezona i na sve ono što je potrebno uraditi da bi se privukao još veći broj turista i da bi oni bili zadovoljni ponudom.

Suočeni sa činjenicom da susjedne ljetnje destinacije veoma brzo postaju i cjenovno i kvalitativno konkurentne Budvi, izazov je u narednom periodu zadržati poziciju jednog od najomiljenijih ljetovališta na Jadranskoj obali. Pored rada na unapređenju kvaliteta kompletnog turističkog proizvoda, kreiranje novih sadržaja, realizacija različitih projekata po mjeri građana i turista, osmišljavanje drugačijih manifestacija, pojačana promotivna kampanja svakako je jedan od koraka koji ćemo realizovati u narednom periodu. Mediji, influenseri i turističke agencije biće nam u fokusu kao ključna spona sa emitivnim tržištima – navode oni.

Svaka nova sezona donosi nove izazove

Iz TO Budva kažu da uprkos cjelogodišnjim pripremama i radu na unapređenju svih aspekata turističkog proizvoda, sa svakom novom sezonom dolaze novi izazovi.

– Ukoliko brojne prepreke, a bilo ih je, ostavimo sa strane, Budva ove godine u ponudi ima 146 kupališta namijenjenih različitim preferencijama kada su u pitanju odmor i rekreacija, pa u Budvi plažu po svojoj mjeri može pronaći kamper, nautičar, party ljubitelj ili nudista. Bogat kalendar ljetnjih manifestacija pretvorio je Budvu u svjetsku kulturnu scenu, pa je i ove godine potvrdila poziciju destinacije koja nudi sadržajan program i provod. Pored započetih brojnih projekata koji u perspektivi nude veću udobnost boravka na našoj obali, kakvi su infrastrukturni i projekti koji će značajno unaprijediti komunalni red, u ponudi je novootvoreni tržni centar koji život u gradu čini bržim, zanimljivijim i modernijim – poručuju iz ove organizacije.

Ističu da preferencije turista gravitiraju ka budvanskom zaleđu sa još uvijek sačuvanim prirodnim resursima, autohtonim mikrolokacijama, manastirima i crkvicama, izletištima i brojnim pješačkim stazama u koje iz godine u godinu ulažemo sve značajnija sredstva.

Nacionalni okvir za razvoj turizma do 2030.

Crna Gora je izradila i Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030. godine, i kako se u dokumentu navodi, ona je „krovna, horizontalna i dugoročna razvojna strategija, koja se ne odnosi samo na životnu sredinu i ekonomiju, već i na ljudske resurse i društveni kapital koji treba da omoguće prosperitetan razvoj Crne Gore“.

U njoj su projektne aktivnosti u sektoru turizma bazirane prije svega na poštovanju principa održivosti koji su definisani Nacionalnom strategijom održivog razvoja Crne Gore do 2030. godine.

U smislu sprovođenja ove Nacionalne strategije, koja je usklađena sa ciljevima održivog razvoja Agende UN do 2030., kao i krovnog dokumenta za održivi razvoj, Crna Gora se obavezala da „unapređuje lokalnu preduzetničku infrastrukturu i poslovni ambijent za razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća u cilju stavljanja u funkciju nacionalnih, lokalnih i turističkih biznis zona, kroz finansijsku podršku za infrastrukturno opremanje, unaprijeđenje programa promocije, uvođenje poreskih i administrativnih olakšica na državnom i lokalnom nivou, kao i porasta investicija u turizam podstaknutih mjerama fiskalizacije“.

Kako se dalje navodi, cilj će se ostvariti i kroz dodatne olakšice za investitore koji ulažu u turizam u sjevernom i središnjem regionu Crne Gore, a kroz model turističkih razvojnih zona (zelene investicije u turizmu) koje će se urediti posebnim propisima i kroz model uspostavljanja, upravljanja i funkcionisanja zona od nacionalnog interesa, poreske olakšice u turizmu, promociju kulturnog turizma, poboljšanjem efikasnosti resursa kroz podršku zelenim investicijama u hotelske i ugostiteljske kapacitete.

M.P.