Nedostatak ljekara i drugog osoblja ozbiljno ugrožava cjelokupni zdravstveni sistem u Crnoj Gori
Pitanje nedostatka radne snage svakim danom postaje sve aktuelnije. Nekada su se samo pojedini profili mogli okarakterisati kao deficitarni, ali sada je lista zanimanja, pa i čitavih sektora koji vape za stručnim kadrovima, sve duža. Slična je situacija u cijelom regionu, pa ni kadrovski nije drugačija situacija u Crnoj Gori.
U građevinskom sektoru dolazak Nepalaca, Turaka ili Indijaca polako postaje uobičajena praksa. Čini se da je lakše pokriti područja koja uključuju niskokvalifikovanu radnu snagu, ali kako će se riješiti zdravstvena situacija?
Prvo, da se vratimo nekoliko decenija unazad i da vidimo koji su faktori u Crnoj Gori doprinijeli tome da je neizvjesno ko će se u budućnosti odnositi prema građanima Crne Gore.
Odliv kadrova u zdravstvu traje već nekoliko decenija, ali je posebno izražen u poslednjih 10-15 godina. S jedne strane, postoji zdravstveni sistem u kojem je teško raditi jer nema dobrih uslova za rad, niske plate, a politička i ekonomska situacija je kontinuirano neizvjesna. S druge strane, Zapad nudi mnogo bolje uslove za rad, veće plate, a isto tako nedostaje stručni kadar.
Višedecenijski egzodus radne snage iz ovog sektora učinio je postojeće osoblje preopterećenim. Preostali liječnici i medicinsko osoblje često rade duže smjene i rade s velikim brojem pacijenata, što može dovesti do sagorijevanja posla i smanjenja kvaliteta pruženih usluga.
Nedostatak osoblja doveo je do dužih čekanja na medicinske usluge i smanjene dostupnosti specijalizovanih tretmana, posebno u ruralnim područjima.
Dugotrajni stres i preopterećenja negativno utiču na mentalno zdravlje medicinskog osoblja, što dodatno pogoršava situaciju.
Zemlje Balkana, uključujući Crnu Goru, rade na reformama zdravstvenog sistema u cilju poboljšanja efikasnosti i kvaliteta usluga. Međutim, napredak je često spor zbog administrativnih i finansijskih prepreka, a za to vrijeme pronalaženje posla za one koji žele da napuste zemlju izrodilo je brojne agencije, specijalizovane za traženje posla van granica Crne Gore.
Ove agencije su korisne za lakši pristup poslodavcima u inostranstvu i pružaju podršku tokom cijelog procesa zapošljavanja.
Sve je to dokaz da tržište diktira uslove, te da su u savremenom svijetu migracije uslovljene prvenstveno finansijama, a potom ratovima ili političkim pritiscima.
Međutim, ostaje pitanje ko će se ubuduće odnositi prema građanima Crne Gore. Reforme u ovom sektoru su neophodne, a zemlje u regionu poduzimaju korake da razriješe situaciju koja je podjednako zabrinjavajuća za sve.
Republika Srpska je uvela bolje planiranje ljudskih resursa, uključujući obuku, stručno usavršavanje i prekvalifikaciju kadrova.
Srbija je povećala plate medicinskim radnicima kako bi smanjila broj putovanja u inostranstvo.
Federacija Bosne i Hercegovine je poduzela korake za zaštitu osoblja na radu i prepoznala virus korona kao profesionalnu bolest.
Šta će Crna Gora?
M. V. A.