Od planinskih pašnjaka do mediteranskih maslinjaka
Dok je primorje mnogima najčešća asocijacija na Crnu Goru, a samim tim i turizam kao glavna privredna grana, poljoprivreda je oblast koja itekako ima potencijal i koju u ovom pogledu ne bi trebalo izostaviti. Crna Gora je zemlja velikih prirodnih ljepota, a obiluje i raznolikim poljoprivrednim potencijalima. Reljef, klima i tlo omogućavaju razvoj i korišćenje širokog spektra poljoprivrednih kultura, od mediteranskog voća i povrća do planinskih pašnjaka pogodnih za stočarstvo.
Planinski teren, duboke klisure, mala ravničarska područja i česta klimatska kolebanja uticali su na to da se poljoprivreda u Crnoj Gori odvija u specifičnim uslovima. Tradicionalno, Crnogorci su se bavili poljoprivredom usmerenom prvenstveno na obezbeđenje osnovnih životnih namirnica za svoje porodice.
Zbog ograničenih obradivih površina, vremenom se razvijalo poljoprivredno gazdinstvo koje je obuhvatalo i ratarstvo i stočarstvo. Planinske regije su bile pogodnije za stočarstvo, dok su se u rečnim dolinama i na ograničenim ravničarskim područjima uzgajale razne kulture, poput kukuruza, pšenice, ječma, krompira i povrća.
Mediteran je omogućio uzgoj masline, vinove loze i drugih mediteranskih kultura. Međutim, kao i širom Balkana, zbog čestih ratova i političke nestabilnosti, poljoprivreda se dugo vremena razvijala sporo i bila je više usmerena na preživljavanje nego na tržišnu proizvodnju. Tek u novijoj istoriji, sa razvojem infrastrukture i primjenom savremenijih poljoprivrednih tehnologija, došlo je do značajnijih promena u crnogorskoj poljoprivredi.
Prema podacima Privredne komore Crne Gore, poljoprivreda je jedna od strateških grana razvoja ove države. Ističe se da plodno i nezagađeno zemljište, kao i čiste vode visokog kvaliteta, predstavljaju dobru osnovu za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije.
Poljoprivredno zemljište sa ukupnom površinom od 309.241 hektara čini oko 22,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore. Od te površine, iskorišćeno je 255,6 kilometra kvadratnih, od čega se 94,3 odnosi na livade i pašnjake. Prema istom izvoru, prosečna površina kojom raspolaže porodično poljoprivredno gazdinstvo iznosi 0,058 kilometra kvadratna.
Proizvodnja mesa, mlijeka i prerađevina od mleka, meda, ribe, povrća, voća, visokokvalitetnih vina i mineralnih voda su najzastupljenije kulture, ali i one koje beleže rast. Takođe, ističe se da raste učešće poljoprivrednih proizvoda u robnoj razmjeni sa inostranstvom, i to kao rezultat povećane proizvodnje, izvoza i rasta uvoza u cilju zadovoljenja sve veće tražnje u sektoru turizma.
U prethodnom periodu Vlada Crne Gore ulaže u razvoj ove oblasti i kroz IPARD programe. Tako je tokom ljeta ove godine pokrenut IPARD III program za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju. Korisnici mogu da apliciraju iz sektora prerade mlijeka, mesa i jaja, prerade voća, povrća i ratarskih kultura, proizvodnje vina, prerade maslina i prerade ribe i proizvoda akvakulture.
Činjenica je, s druge strane, da se danas, poput mnogih zemalja u regionu, poljoprivreda u Crnoj Gori suočava i s brojnim izazovima, poput fragmentisanih zemljišnih poseda, nedostatka moderne mehanizacije, starenja stanovništva i nedovoljne konkurentnosti na tržištu.
Dodatne otežavajuće okolnosti, a naročito izražene ove godine, jesu i klimatske promjene koje neminovno utiču na mnoge kulture. Još uvek nije usvojen Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene, što je ključni dokument za sistemski pristup prilagođavanju promjenama. Stručnjaci tvrde da poljoprivreda i turizam već osećaju posljedice, dok poljoprivrednici kažu da je to ove godine naročito izraženo.
Uprkos svim navedenim izazovima, postoji značajan potencijal za razvoj poljoprivrede u ovoj zemlji, a naročito u sektorima organske proizvodnje, agroturizma i proizvodnje visokokvalitetnih lokalnih proizvoda.
T.K.