Raznolikost poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori
Poljoprivreda je prioritetni sektor za ekonomiju Crne Gore, doprinosi sa preko šest procenata nacionalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) i sektoru zapošljavanja.
Poljoprivredna proizvodnja se može označiti kao veoma raznolika, sa uzgojem maslina i citrusa u primorskom pojasu, povrća i vinove loze u centralnom dijelu, te ekstenzivnim stočarstvom u sjevernom delu zemlje koje podrazumeva držanje stoke po principima koji su važili pre 100 i više godina.
Stočarstvo je važan izvor prihoda za ruralno stanovništvo sjevernog regiona, gdje su mogućnosti za generisanje alternativnih prihoda ograničene. Procjenjuje se da oko 70 procenata ukupnog prihoda stanovništva koje živi u ruralnim područjima dolazi iz poljoprivrednih aktivnosti.
Međutim, poljoprivrednicima je potrebna adekvatna podrška u poboljšanju uslova za poljoprivredu, usvajanju adekvatnih tehnologija u higijeni mlijeka i skladištenju, kao i poboljšanju ishrane stoke. Pored toga, bolesti životinja, posebno zoonotske, mogu ugroziti dugoročnu konkurentnost i održivost sektora, stoji u izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivrednu proizvodnju Ujedinjenih nacija (FAO).
Vlada Crne Gore i FAO su u decembru 2023. godine dogovorile zajedničke prioritete za sektor hrane i poljoprivrede u zemlji za naredne godine.
Prema ovom dogovoru, radiće zajedno na unaprijeđenju stanja i upravljanja prirodnim resursima, kao i na inovativnom, konkurentnom, rodno odgovornom i inkluzivnom ekonomskom razvoju koji je otporan na klimatske promjene i niskougljeničan.
FAO, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom Crne Gore, insistiraće na povećanju kapaciteta institucija i proizvođača za unaprijeđenje produktivnosti u agro-prehrambenom sektoru kroz digitalizaciju, znanje i inovacije, poboljšanje održivosti poljoprivrednih gazdinstava, osiguranje dugoročne sigurnosti snabdijevanja hranom i unaprijeđenje akcija prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena. Posebna pažnja će biti posvjećena povećanju konkurentnosti odabranih agro-prehrambenih, akvakulturnih, komercijalnih ribarskih i stočarskih lanaca vrijednosti, gdje FAO već pruža tehničku pomoć. Fokus će, takođe, biti na poboljšanju efikasnosti proizvodnje poljoprivrednika kroz FAO-ov pristup Farmer Field Schools i promociju usvajanja digitalnih tehnologija u poljoprivredi.
FAO će doprineti podršci ruralnim zajednicama u jednakom pristupu prirodnim resursima od kojih zavise njihova sredstva za život, dok će istovremeno štititi i obnavljati ekosisteme.
Konkretno, FAO i Vlada Crne Gore prepoznaju i prioritizuju važnost integrisanog upravljanja vodnim resursima za agro-prehrambene i akvatične prehrambene sisteme. U okviru novog Okvirnog programa za zemlju, biće sprovedeno nekoliko intervencija koje podržavaju održivo ribarstvo i akvakulturu.
Šume predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih ekosistema i jedan od determinanata na kojima se zasniva održivi razvoj Crne Gore. Šume pokrivaju preko 60 procenata teritorije Crne Gore, što je svrstava među tri najšumovitije zemlje u Evropi. U narednim godinama, FAO će raditi na unaprijeđenju nacionalnih politika šumarstva i modela upravljanja šumama kako bi se riješili problemi neregistrovanih seča, šumskih požara i očuvanja biodiverziteta.
Kulture koje se najviše uzgajaju u Crnoj Gori su masline i citrusi u primorskom pojasu. U centralnom dijelu zemlje, povrće kao što su paradajz, krastavci i luk su među najčešće uzgajanim kulturama. Vinogradarstvo je, takođe, značajno, posebno u centralnom dijelu Crne Gore. Kukuruz je jedna od glavnih žitarica koje se uzgajaju.
Ove kulture su ključne za poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori i doprinose ekonomiji zemlje.
Crna Gora najviše izvozi citruse kao što su narandže i limun, bobičasto voće, uključujući maline i borovnice, a od povrća paradajz i krastavac.
Glavni trgovinski partneri uključuju Rusiju, Srbiju i Njemačku.
M.V.A.