Vrijednost izvršenih radova smanjena, ali novi ugovori obećavaju rast

Tokom 2023. godine u Crnoj Gori je broj privrednih društava koja posluju u građevinskoj industriji porastao za čak 11,2 odsto, na ukupno 6.065. Građevinske firme čine 11,1 odsto svih preduzeća u zemlji, prema zvaničnim podacima koje je objavio Monstat, i po brojnosti iznad njih su samo trgovine, ugostiteljski objekti i preduzeća iz stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti.

Zanimljivo je da je vrijednost izvšrenih građevinskih radova u sva četiri kvartala 2023. bila manja nego vrijednosti u uporednim kvartalima godinu dana ranije – ukupno 634,37 miliona eura, ali je vrijednost novosklopljenih ugovora na zgradama značajno porastao, na 158 miliona eura, uz međugodišnji rast od 181 odsto.

“Kako je u 2023. godini izdat najveći broj građevinskih dozvola i prijava radova u poslijednjem petogodišnjem periodu očekuje se da će realizacija tih radova doprinijeti boljim rezultatima u ovoj oblasti”, zaključuju u Centralnoj banci Crne Gore.

Broj izdatih građevinskih dozvola je dobar pokazatelj aktivnosti u građevinskoj industriji, ali nije jedini koji treba razmatrati kako bi se dobila potpuna slika. Praćenje ukupne vrijednosti realizovanih građevinskih radova daje uvid u stvarnu ekonomsku aktivnost u sektoru, a broj zaposlenih u ovoj industriji može pokazati njen rast ili opadanje. Pored toga, kretanje cijena na tržištu nekretnina pruža informaciju o rastu ili padu tražnje.

Od činilaca izvan same industrije, posebno treba obratiti pažnju na kretanje kamatnih stopa i dostupnost kredita. Ove informacije mogu uticati na sposobnost investitora da finansiraju projekte. Naravno, osnovni pokazatelj je visina godišnje inflacije jer ona utiče na cijene materijala i rada, koji poslijedično ulaze u vrijednost same gradnje i utiču na odluku o ulaganju ili kupovinu.

Iz priloženog se vidi da je sektor zgradarstva dobio novi zamah, dok se u infrastrukturnoj i niskogradnji izdvajaju državni projekti.

“Prošlu godinu u sektoru građevinarstva karakteriše jak investicioni ciklus u dijelu infrastrukture u zoni planiranih skijališta na teritoriji opštine Kolašin, kao i turističkih kapaciteta u samoj zoni ovog grada. Ovaj intezitet je prouzrokovan jasnim planovima za razvoj skijališta, kao i završetkom dionice Smokovac – Mateševo, auto-puta Bar – Boljare”, piše u godišnjoj analizi Privredne komore Crne Gore.

U PKCG posebno naglašavaju pomenuti rast broja radne snage u građevini (uprkos njenom deficitu na tržištu rada širom cijelog regiona). Prosječan broj zaposlenih u građevinskoj industriji prevazilazio je 17.000, a rekord je postignut tokom avgusta kada ih je bilo prijavljeno 17.908, to jest 7,06 odsto ukupnog broja radnika u ovom mjesecu. Nedostatak građevinskih radnika nadomešćuje se njihovim uvozom iz inostranstva, a slična situacija u ovom trenutku je i u Srbiji.

Na kraju, treba imati na umu da su u fazi nacrta i tri veoma bitna zakona – Zakon o planiranju prostora, Zakon o izgradnji objekata i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, “čija nova rješenja treba da ubrzaju procese koje su privrednici u ranijem periodu identifikovali kao biznis barijere. Takođe, u toku je i izrada najvažnijeg dokumenta za razvoj države, Prostornog plana Crne Gore, kao jednog od ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za socijalni, teritorijalni i ekonomski razvoj”, ističu u PKCG.

Ovi dokumenti su “u nastanku” praktično već godinama, ali nesumnjivo je da će zaista uskoro biti donijeti jer to uslovljava ne samo poslovna zajednica i tržište u zemlji, već suštinski i prilagođavanje sa legislativom Evropske unije. Njihov uticaj će biti veliki, a nadajmo se da će donijeti i potrebnu stabilnost I predvidljivost.

M.M.