Za 14 godina broj gazdinstava smanjen za 31,2 odsto

Podaci o popisu poljoprivrede

Prema preliminarnim rezultatima Popisa poljoprivrede iz 2024. godine, poljoprivredni sektor u Crnoj Gori zabilježio je nekoliko značajnih promjena u odnosu na prethodni popis iz 2010. godine. Ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava smanjen je za 31,2 odsto, sa 38.798 na 26.711 gazdinstava. ​ Istovremeno, došlo je do povećanja korišćenog poljoprivrednog zemljišta za 13,3 odsto, sa 219.167,9 hektara u 2010. godini na 248.234,2 hektara u 2024. godini, saopštio je Monstat. Ovi podaci ukazuju na trend ukrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i smanjenja broja gazdinstava, što može biti posljedica starenja stanovništva i migracija iz ruralnih područja. ​

Što se tiče stočnog fonda, zabilježen je pad u broju goveda za 14,4 odsto, sa 80.134 na 68.600, dok je broj ovaca porastao na 167.344, koza na 28.184, svinja na 52.272, a živine na 1.361.403. ​Detaljniji podaci i analize očekuju se u finalnom izvještaju Popisa poljoprivrede 2024. godine, koji će biti objavljen kasnije tokom godine.

​Crnogorska poljoprivreda, iako ograničena veličinom i resursima, posjeduje značajan potencijal za proizvodnju i izvoz specifičnih proizvoda koji odražavaju autentičnost i kvalitet. Fokusiranje na organske proizvode, tradicionalne prehrambene artikle i proizvode sa zaštićenim geografskim porijeklom može povećati konkurentnost na međunarodnom tržištu.​

Sve veća globalna potražnja za organskim proizvodima pruža priliku crnogorskim poljoprivrednicima da se specijalizuju u ovom sektoru. Proizvodnja organskog voća, povrća, maslinovog ulja i vina može privući potrošače koji cijene prirodne i ekološki prihvatljive proizvode.​

Proizvodi poput crnogorskog pršuta, sira, meda i vina, koji su dio kulturne baštine, mogu se plasirati kao delikatesi na stranim tržištima. Njihova autentičnost i kvalitet mogu biti ključni faktori za uspjeh na tržištima koja cijene tradicionalne i ručno rađene proizvode.​

Registracija proizvoda sa oznakom geografskog porijekla može povećati njihovu prepoznatljivost i vrijednost. Na primjer, crnogorski pršut i određene vrste sira već uživaju reputaciju koja može biti dodatno osnažena ovim statusom.​

Takođe i razvoj turizma zasnovanog na poljoprivredi, gdje posjetioci mogu iskusiti život na selu, učestvovati u berbi ili proizvodnji tradicionalnih proizvoda, može dodatno diversifikovati prihode poljoprivrednika i promovirati crnogorske proizvode.​

Uprkos svim navedenim prilikama, crnogorska poljoprivreda suočava se s izazovima poput ograničenih poljoprivrednih površina, fragmentacije posjeda, nedostatka moderne infrastrukture i tehnologije, kao i potrebe za boljom organizacijom proizvođača. Povećanje investicija u modernizaciju, edukaciju poljoprivrednika i uspostavljanje kooperativa može pomoći u prevazilaženju ovih prepreka.​

Ulaganjem u navedene oblasti i strateškim pristupom tržištu, crnogorska poljoprivreda može iskoristiti svoje komparativne prednosti i ostvariti uspjeh na domaćem i međunarodnom tržištu.

M.M.