Zdravstveni sistem Crne Gore: Ravnoteža između javnog i privatnog sektora

Građani se sve češće leče u privatnoj praksi

Rang lista Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI) i podaci Organizacije „Health Consumer Powerhouse“ objavljeni 2019. godine od ocenjenih 35 zemalja, zdravstveni sistem Crne Gore svrstavaju na 23. mjesto. Takođe, pomenuta organizacija karakteriše crnogorsko zdravstvo, po većini parametara, kao relativno mali sistem i kao takav pogodan za uvođenje i primjenu novih znanja i iskustava i relativno brzu transformaciju u moderan, kvalitetan i efikasan sistem sposoban da u potpunosti zadovolji potrebe građana.

Privatni zdravstveni sektor u Crnoj Gori postoji, ali nije u potpunosti integrisan u zdravstveni sistem zemlje. Dominantnu ulogu i dalje ima javni sektor, koji pruža većinu zdravstvenih usluga.

Privatne ustanove uglavnom nude specijalističke usluge, dijagnostiku i stomatološke usluge, dok su bolnički kapaciteti i dalje pretežno u javnom sektoru. Takođe, postoji potencijal za razvoj medicinskog turizma, posebno za stomatološke i kozmetičke procedure, s obzirom na niže troškove u poređenju sa Zapadnom Evropom i dostupnošću visoko obučenih stručnjaka.

O tome kako se razvijao privatni sektor u Crnoj Gori, koje prepreke je trebalo prevazići prvo na ličnom planu, a kasnije i u svijesti ljudi, kao i o viđenju rješenja za poboljšanje zdravstvene njege u Crnoj Gori za Moju djelatnost govorio je primarijus dr Izer Bralić, specijalista ginekologije i akušerstva, osnivač i vlasnik PZU Ordinacije Bralić sa sjedištem u Rožajima. Dr Bralić je u zdravstvu 36 godina. Od toga 23 godine proveo je u javnom zdravstvu, a zadnjih 13 godina vodi privatnu ordinaciju koja je prva privatna registrovana Ginekološka ordinacija na sjeveru Crne Gore. S obzirom na to da je većinu svog radnog staža proveo u državnom sektoru, a sa druge strane može se nazvati i pionir privatne prakse, svjestan je koliko za kvalitetnu zdravstvenu njegu građana su važna oba sektora.

„Nakon 36 godina, iz iskustva koje nije malo, mogu da kažem da smatram da bi ta dva sistema trebala da budu kompatibilna. Privatna zdravstvena praksa je na Zapadu već odavno prisutna i utemeljena. Nakon završenog procesa tranzicije i dolaska kapitalizma i na našim prostorima su počele da se otvaraju privatne ordinacije. U početku je u Crnoj Gori to bilo veoma stidljivo, kao da se to zakida od sistema na koji se naviklo. Međutim, s godinama je to postajalo sve potrebnije i uvidjelo se da privatni sektor nije strano tijelo u javnom zdravstvu. Naprotiv, sve je više afirmisanih ljekara išlo tim putem, jer prosto desi se da u jednom trenutku u zdravstvenim ustanovama rade ljudi koji žele više i da daju i da dobiju, a ne mogu”, objašnjava dr Bralić.

Prema riječima našeg sagovornika upravo se to i njemu desilo. U nekom momentu je želio više nego što je njegova matična ustanova mogla da mu pruži, kako na polju edukacije, tako i tehničke opremljenosti.

„Tako da sam donio za to vrijeme tešku odluku, da krenem u privatnu praksu i zaista nisam se pokajao, jer zadovoljstvo koje pruži taj milimetarski pomak svake godine u nečemu što kreiraš je posebno zadovoljstvo, naravno, to iskustvo nije lako, to nije lak teren na koji se ulazi i na kojem se nešto stvara.
Mnogo ozbiljnog, stručnog i posvećenog rada je potrebno na trnovitom putu da bi se stvorila neka ustanova”, ističe dr Bralić.

Kao glavni benefit odlaska u privatni sektor vidi mogućnost da ljekar može da radi ono što voli na način na koji će sebe dati u najvećoj mjeri i pacijentima i društvu u cjelini.

„Sam odlučuješ o tome koje edukacije ćeš pohađati, koju aparaturu ćeš nabavljati, na kojoj opremi ćeš raditi, koje kadrove ćeš zapošljavati i to je nešto što te ispunjava”, objašnjava.

Vraćajući se na priču o počecima privatnog zdravstvenog sektora u Crnoj Gori prije 20 godina, ističe da se to graničilo sa moralnom izdajom i bilo je neprihvaćeno kako kod građana, tako i kod društvenih ustanova.

„Vremenom je to sazrijevalo i došli smo do situacije da je danas u Crnoj Gori i privatni sektor jako zastupljen, kvalitetan i da je postao pouzdan i poželjan partner javnom zdravstvu”, smatra i ističe da je normalno da svaka država treba da krovne institucije drži u svojim rukama, jer ni privatni sektor ne može uspješno da radi ukoliko nije naslonjen na jake ustanove koje će država da finansira i podupire.
Takođe, Bralić ističe i činjenicu da iz fondova za zdravstvo još uvijek se ne izdvaja za privatni sektor na način na koji je to ustanovljeno na Zapadu.

„Nadam se da će sa novim i mlađim strukturama i to ubrzo biti izjednačeno sa Zapadom i da će i ustanove u privatnoj praksi povući dio sredstava koji je namijenjen za razvoj zdravstva u Crnoj Gori. Ne možemo posmatrati jedan sistem kao izolovan od svih drugih sistema u okruženju, tako da i u tom dijelu treba razvijati zdravstveni sistem da sve bude povezano, da se dopunjuju, da budu kompatibilni i da imaju značajniju saradnju nego što je do sada bio slučaj”, objašnjava i ističe da ga raduje činjenica da nema više animoziteta prema privatnim zdravstvenim ustanovama i da privatna praksa nudi sve više kvaliteta, kako u pogledu kadrova, tako i kvalitetne medicinske opreme.

Za svoju ordinaciju Bralić ističe da je mala, ali za sredinu u kojoj živi, ima značaja i doprinosi zdravstvenoj i turističkoj ponudi u Rožajima i Crnoj Gori. Uključuje ginekologiju, stomatologiju, a uskoro i urologiju, ima 11 zaposlenih, od čega pet ljekara (četiri iz uže porodice).

Na pitanje kako bi ocijenio celokupnu situaciju u zdravstvu u Crnoj Gori, dr Izet Bralić kaže da je crnogorski zdravstveni sistem, pored ogromnih poteškoća, napravio nekoliko značajnih koraka, pogotovo na polju decentralizacije. Pored Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, značajna zdravstvena ustanova je i Kliničko-bolnički centar u Beranama, koji pokriva sjeverni region zemlje. Na jugu, Opšta bolnica Kotor i Bar pružaju ključne zdravstvene usluge.

„Zdravstvena njega je dobro pokrivena na regionalnom nivou. To je značajno i garantuje dobru zdravstvenu zaštitu”, kaže dr Bralić.

Ipak, svjesni mnogih nedostataka i problema sa kojima se javno zdravstvo suočava, građani sve češće odlaze u privatnu praksu kako bi riješili zdravstvene probleme. Privatne klinike u Crnoj Gori imaju nekoliko prednosti u odnosu na državne zdravstvene ustanove, jedna od njih je brža usluga. Privatne klinike često nude kraće vrijeme čekanja za preglede i dijagnostiku, što je privlačno za pacijente kojima je hitno potrebna medicinska pomoć. Zbog individualnog pristupa pacijenti često dobijaju više pažnje i personalizovan pristup od strane medicinskog osoblja. Privatne ustanove češće ulažu u savremenu medicinsku tehnologiju, što omogućava precizniju dijagnostiku i tretmane. Fleksibilnost u zakazivanju pregleda je veća i uključuje i večernje termine i termine vikendom. Spektar usluga je širi, jer mnoge privatne klinike nude specijalističke preglede koji, možda, nisu dostupni u državnim ustanovama.

Kao trenutno najveće privatne klinike u Crnoj Gori izdvajaju se poliklinika Milmedika i Bolnica Codra.

Milmedika je mreža poliklinika prisutna na više lokacija, uključujući Podgoricu, Nikšić, Budvu i Tivat. Pruža širok spektar usluga, od preventivnih pregleda do specijalističkih konsultacija i dijagnostike.

Bolnica Codra je prva privatna bolnica u Crnoj Gori, osnovana 2006. godine. Nudi usluge iz različitih oblasti medicine, uključujući hirurgiju, ginekologiju, oftalmologiju i mnoge druge specijalnosti.

Ipak, potrebe građana pokazuju da ima prostora za još privatnih praksi koje će upotpuniti zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. Oblasti koje bi trebalo unaprijediti i dodatno poboljšati su medicinski turizam, specijalističke usluge, digitalizacija, partnerstvo sa javnim sektorom i oblast edukacije. Privatni sektor može da se fokusira na specijalističke oblasti koje nisu dovoljno razvijene u javnom sektoru, poput kardiologije, ortopedije ili rehabilitacije.

Crna Gora ima prirodne resurse, poput termalnih izvora i prelepe prirode, planine i visoravni na sjeveru, što je idealno za razvoj medicinskog turizma. Stomatološke i kozmetičke usluge i u okviru Ordinacije Bralić sve više privlače i strane pacijente zbog nižih cijena i kvalitetne usluge.

Uvođenje digitalnih tehnologija, poput telemedicine i elektronskih zdravstvenih kartona, može poboljšati dostupnost i efikasnost usluga.

Javno-privatna partnerstva mogu doprineti razvoju infrastrukture i povećanju dostupnosti zdravstvenih usluga.

Prekogranična saradnja privatnih zdravstvenih ustanova bi obogatila zdravstvenu ponudu i unaprijedila zdravstvenu zaštitu građana.

Privatni sektor može ulagati u edukaciju zdravstvenih radnika i uvođenje novih tehnologija, čime bi se podigao kvalitet usluga.

Privatni i javni zdravstveni sektor u Crnoj Gori imaju potencijal da kroz međusobnu saradnju unaprijede kvalitet zdravstvene zaštite i zadovolje potrebe građana. Iako privatni sektor donosi inovacije, bržu uslugu i savremenu opremu, javni sektor i dalje igra ključnu ulogu kao osnova zdravstvenog sistema. Uspešna integracija oba sektora, uz podršku modernih tehnologija i edukacije, može omogućiti efikasniji i pristupačniji zdravstveni sistem.

Sveobuhvatna reforma i međusektorska saradnja ključ su za stvaranje održivog i modernog zdravstvenog sistema koji je sposoban da odgovori na izazove savremenog doba.

M.V.A.